Snimanje pokreta
Ako se objekat snimanja kreće ispred fotoaparata, i njegova
slika projektovana na film će se pokretati. To izaziva nejasnoću
slike zabeležene na filmu. Ovaj efekat se može upotrebiti korisno
radi stvaranja utiska kretanja. U najvećem broju slučajeva, ipak
će vam biti potrebno da imate oštru i jasnu sliku objekta. To se
postiže smanjivanjem vremena ekspozicije. Koliko će ekspozicija
odgovarati zavisi od relativne brzine kretanja objekta u odnosu
na objektiv a ona zavisi od stvarne brzine i smera kretanja
objekta i njegove udaljenosti od objektiva. U svakom slučaju, što
se objekat brže kreće, to je potrebna kraća ekspozicija. Najduže
ekspozicije upotrebljive pri snimanju pokreta normalnim objektivom u
karakterističnim slučajevima su:
| pešak u laganom hodu | 1/30 sec. |
| dešavanja na ulici | 1/60 sec. |
| deca u igri | 1/125 sec. |
| sportski dogadjaji | 1/250 sec. |
| auto-trke, skokovi | 1/500 sec. |
Ovo su najduže ekspozicije koje će dati oštar snimak. Nabolje
je koristiti kraće ekspozicije ukoliko svetlosni uslovi to
dozvoljavaju.
Oštrina se može postici i praćenjem objekta. U tražilu
pratimo objekat i aparat pomičemo tako da se objekat uvek nalazi
na željenom mestu u kadru. U odgovarajućem momentu okinemo ne
prekidajući pomicanje fotoaparata. Ovakvim pomicanjem aparata
smanjujemo relativnu brzinu objekta u odnosu na objektiv što se
odražava na bolju oštrinu snimka.
Kod snimanja objekata koji se kreću u određenom ritmu (klatno
na primer) treba uočiti mrtvu tačku kretanja, odnosno trenutak
kada se menja smer kretanja, jer se tada objekat na kratko
zaustavi ili smanji brzinu. Kod čoveka u hodu je mrtva tačka
kretanja u trenutku prenošenja težista sa jedne noge na drugu. Kod
deteta na ljuljašci ili klackalici, mrtva tačka kretanja je u
trenutku kada ono postigne najveću visinu pre nego što će početi
da se spušta.
Pogledaj:
[NAZAD]
[SADRŽAJ]
[DALJE]